Performativnost: izvođenje roda i seksualnog identiteta

ready-for-marriage_quizPg-500x279

i.
Do teze kako crte karaktera ponajprije oblikuje osobna povijest povreda, uskraćivanja ili odbijanja ljubavi koju je formulirao Wilhelm Reich na ponešto drugačiji način dolazi i Judith Butler, primijenivši pojam performativnosti Jamesa Austena na rod, sidrište identiteta.
Tzv. «Butleričin performativ» teza je po kojoj pojedinac kod svake nove izloženosti uvredama ne čuje samo uvredu koja mu je konkretno tog trena upućena, već se ona u glavi vrijeđane osobe Continue reading

Karakter/ identitet/ maska: utjecaji i mogućnost samostalnog djelovanja

ews_stripemask-620x465

i.
Pojedinca možemo promatrati kao svojevrsnog glumca koji raspolaže izvjesnim repertoarom maski. One mu svojom promjenjivom pojavom i polifonim glasom omogućavaju komunikaciju s kolegama glumcima i/ ili publikom. Ograničeni repertoar maski svakog pojedinog glumca označavamo sa Ja/ drugi, karakter, ličnost, identitet/ identiteti.
Iz tog zamišljenog totaliteta ličnosti (osobe) lako bismo mogli izlučiti sastavne dijelove, pojedine aspekte koje nazivamo crtama karaktera. Karakterne crte manifestiraju se kao ponašanje i tjelesni stav. Ponašanje i tjelesni stav društveno su uvjetovani. Continue reading

Enkulturacija, kultiviranje (energije)

society_of_the_spectacle

i.
Wilhelm Reich u Analizi karaktera (1987) navodi kako Lamarck razlikuje autoplastičku (organizam mijenja sebe) i aloplastičku (organizam mijenja svoju okolinu: tehnologija i civilizacija) prilagodbu u psihičkom životu. Ovu Lamarckovu podjelu kasnije preuzimaju i Freud i Ferenczi.
Prilagođavanje, mijenjanje sebe, izgradnja karaktera autoplastička je funkcija koju većinom pokreću smetnje i neugode iz vanjskog svijeta, a služi izbjegavanju neugode (Unlust), Continue reading

Skica za proučavanje užitka

i.
Seksualni se užitak „proteže izvan pojedinca, na društvene odnose i institucije koje nadilaze individualnu sudbinu“ (Abramson, Pinkerton).
Historijske su institucije podruštvenile, politizirale, historizirale i kolonizirale seksualnost, tu prirodnu funkciju potrage za užitkom, te se iz tog razloga problem/ pitanje ljudske seksualnosti, koji se u ovom svijetu navodno dokinutih metanaracija pokušava nametnuti kao isključivo seksološki ili isključivo psihološki, razotkriva kao Continue reading

Konstrukcija identiteta, teme i anateme

war

i.
Identitet pojedinca pripovjedna je struktura stvarana na binarnoj opreci Ja : Oni/Drugi, a očituje se u relativno originalnom skupu obrazaca mišljenja, osjećanja i djelovanja (tijela). Slijedom toga da smo kao ljudska bića odmah po rođenju učinjeni dijelom većih društvenih cjelina, naši osobni identiteti nužno nastaju kao dio šire narativne strukture koju nazivamo kolektivni identitet. Continue reading

Bakhe i Bakanalije

bakhe_tympanon

i.
Bromios (Neobuzdani, Silni, Bučni) je i Agrios (Divlji) i Mainomenos (Mahnit, Lud, Bijesan) odakle se izvodi i pojam korišten za označavanje žena koje su težile komunikaciji s Bakhom: meneade. Termin bakkhoi koristio se za sljedbenike općenito, neovisno o spolu/ rodu. Continue reading