Enkulturacija, kultiviranje (energije)

society_of_the_spectacle

i.
Wilhelm Reich u Analizi karaktera (1987) navodi kako Lamarck razlikuje autoplastičku (organizam mijenja sebe) i aloplastičku (organizam mijenja svoju okolinu: tehnologija i civilizacija) prilagodbu u psihičkom životu. Ovu Lamarckovu podjelu kasnije preuzimaju i Freud i Ferenczi.
Prilagođavanje, mijenjanje sebe, izgradnja karaktera autoplastička je funkcija koju većinom pokreću smetnje i neugode iz vanjskog svijeta, a služi izbjegavanju neugode (Unlust), Continue reading

Skica za proučavanje užitka

i.
Seksualni se užitak „proteže izvan pojedinca, na društvene odnose i institucije koje nadilaze individualnu sudbinu“ (Abramson, Pinkerton).
Historijske su institucije podruštvenile, politizirale, historizirale i kolonizirale seksualnost, tu prirodnu funkciju potrage za užitkom, te se iz tog razloga problem/ pitanje ljudske seksualnosti, koji se u ovom svijetu navodno dokinutih metanaracija pokušava nametnuti kao isključivo seksološki ili isključivo psihološki, razotkriva kao Continue reading

Seksualna energija (i njeno «otkriće» na Zapadu)

Wilhelm-Reich-2

i
Dr. Sigmund Freud svojim je knjigama Tumačenje snova (1900.) i Tri rasprave o teoriji seksualnosti (1905.) u značajnom stupnju odredio smjer daljnjeg razvijanja znanosti i umjetnosti zapadnog kulturnog kruga. Potencijal društveno-kritičkog značaja Freuda nije zanemariv niti danas; teme kao što su primat seksualnih nagona u čovjekovom duševnom životu, seksualnost djece i kritika koncepta normalnosti i danas u sebi nose tu subverzivnu potenciju. Continue reading

Fragmenti ljubavnog diskursa

love

i.
Fragmenti ljubavnog diskursa Rolanda Barthesa prvotno su objavljeni 1977. godine pod nazivom Fragments d’un discours amoreux.
Barthes Čitatelju razotkriva strukturu u pozadini diskursa ljubavnika, mit na djelu, prokazujući ideju Ljubavi i njeno prevođenje u svakodnevni život kao nužno represivne sistemske blokove (kao što je represivan i sam jezik). Ovaj tekst stoga je i revolucionaran, ili barem ima potencijal tako djelovati. Continue reading

Konstrukcija identiteta, teme i anateme

i.
Identitet pojedinca pripovjedna je struktura stvarana na binarnoj opreci Ja : Oni/Drugi, a očituje se u relativno originalnom skupu obrazaca mišljenja, osjećanja i djelovanja (tijela). Slijedom toga da smo kao ljudska bića odmah po rođenju učinjeni dijelom većih društvenih cjelina, naši osobni identiteti nužno nastaju kao dio šire narativne strukture koju nazivamo kolektivni identitet. Continue reading

Žena u antičkom teatru

110women

i.
Feministička kritika je već zarana uočila tijelo kao mjesto rascjepa prividnog jedinstva na glumca i ulogu, osobu i masku, spol (biološki nadan) i rod (konstruiran izvedbom, odnosno, njenim ponavljanjem). U slučaju klasičnog grčkog kazališta ovaj rascjep možda je lakše uočljiv no drugdje, zbog proste historijske činjenice da su tragedi bili samo i isključivo «ljudi», što će reći ne robovi i ne žene. Continue reading

Katharsios, the Liberator

ariadne_dionysios

i.
One of the basic terms of Aristotelean poetics, katharsis, is based on one of the many names of Dionysos: Katharsios, which means The One that sets free, Liberator.
The term katharsis itself therefore shouldn’t be considered outside the (religious) system in which it was created, and where it is only one of many gods names. Continue reading

Bakhe i Bakanalije

bakhe_tympanon

i.
Bromios (Neobuzdani, Silni, Bučni) je i Agrios (Divlji) i Mainomenos (Mahnit, Lud, Bijesan) odakle se izvodi i pojam korišten za označavanje žena koje su težile komunikaciji s Bakhom: meneade. Termin bakkhoi koristio se za sljedbenike općenito, neovisno o spolu/ rodu. Continue reading

Dionizov kult, razmatranja o podrijetlu i utjecaju

grcka_kemet

i.
Svjetske mitologije u sebi sadržavaju mnoge Dionizove alopersonaže ili «zamjenske ličnosti». Alopersonaž je termin koji su uveli Ivanov i Toporov, ruski filolozi i članovi Tartu-moskovske škole semiotike.
U indijskom panteonu tako pronalazimo Dionizova pandana Šivu koji svojim plesom razara i nanovo kreira svemire. Šiva je također pokrovitelj plesa i kazališta, Continue reading

Dioniz Bakho

640px-PSM_V51_D247_Dionysos_from_the_choragic_monument_of_lysicrates

i.
Po nekim verzijama sin Semele, Zeusove svećenice, i Zeusa, po drugima pak sin Perzefone i Zeusa, a u Eleuzijskim misterijama sin Demetre i Zeusa, božanstvo koje se nikada ne može dovoljno dobro imenovati, jer on je Arretos (Neizrecivi) i Polyonomos (Onaj koji ima mnogo imena), Dioniz, Bakho, Bromije, zakonodavac, civilizator, tješitelj, bog opoja, paradoksa, kazališta, maski, agrikulture, vegetacije i vlage. Continue reading